U polju Nastavlja se međuredna
kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavina koji nisu do
tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji.
Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu
sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog
bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200
i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.
U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja
grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće
zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak
lipnja najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je
trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem
desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te
prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno
ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu).
Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.
U staji U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom,
kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene
hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje
treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju
stoku.
U vinogradu U lipnju je vinograd u najbujnijem
porastu, pa je i mnogo poslova. Prije cvatnje ga oplijevimo, zaštitimo od
peronospore i pepelnice sistemičnim fungicidima te prvi put prskamo protiv sive
truleži. Nakon cvatnje nastavljamo zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka.
Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i
počinje berba ranih sorti.
U povrtnjaku Provodi se priprema za sjetvu i
sadnju povrća, zaštita rajčica, krumpira, luka-kapule, češnjaka, mahune, ali i
protiv drugih nametnika ako se jave na povrću. Plijeve se korovi, sve više treba
zalijevati povrće. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar,
mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, salata, radić, raštika, brokula,
peršin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetača,
brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata,
poriluk.
U podrumu Ovaj mjesec s vinom nema posebnih
poslova. Najvažnije je održavati podrum što hladnijim, bačve da budu potpuno
pune, a vino dovoljno zasumporeno. Povremeno se pregledava da se uoče možebitne
promjene.
Ako su kvalitetna vina sazrela, treba i njih
razliti u boce uz prethodno sumporenje do potrebne doze (20-25 mg/l slob. SO2).
Bačve koje ostaju prazne oprati, ocijediti i zasumporiti. Bačve s vinom redovito
dolijevati, ako je podrum suh češće, jer je ljeti hlapljenje vina veće.
U vrtu U VRTU se provodi zaštita protiv korova i
raznih štetnika kemijskim sredstvima ili mehaničkim postupcima.
U skladištu Prskati površine insekticidom
(malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja novog žita. Stare zalihe
proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u posebnu prostoriju.
U priobalju U vinogradu je najvažniji posao
zaštita od peronospore i pepelnice uz ostale radove oko njega. Masline se štite
od moljaca a maraska od ospičavosti. U povrtnjaku se bere dozrelo povrće, ostalo
se redovito zalijeva, štiti od bolesti i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetača i
ostale kulture koje se rasađuju za jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povrća:
artičoka, bamija, celer, cikla, cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kelj
pupčar, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, rajčica.
Gnojidba Vrijeme je intenzivnog razvoja ozimih i
proljetnih kultura. Ozimi usjevi su u fazi cvatnje i početka nali-jevanja zrna.
Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni, još se može intervenirati prihranom
dušičnim gnojivom. U toj fazi najbolje rezultate daje folijama prihrana dušikom.
Za žitarice preporučujemo 25 - 30%-tnu otopinu UREE u količini 100 - 150 l/ha.
Kasna folijama prihrana (sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u
povećanju kakvoće žitarica. Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150
- 200 kg/ha KAN-a. Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom
Fertine R u fazi 6-8 listova. U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Fertinom
V i Fertinom Ca, u vinogradima Fertinom G, u maslinicima Fertinom V i UREOM.
Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i
Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu
ishranjenost povrća namijenjena je Fertina P. Za sprječavanje truleži glave
šećerne repe primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je
primijeniti dvaput po 20 - 25 l/ha.
izvor stranice
na vrh stranice